Mnogima nije jasno koja su njihova prava, ali i obveze u višestambenoj zgradi, pokazala je analiza Udruženja stanara

Iako visokih 92 posto Osječana živi u obiteljskoj nekretnini, standard stanovanja u gradu na Dravi daleko je ispod razine razvijenih europskih zemalja, poručuju iz Udruženja stanara grada Osijeka na temelju nedavno provedene analize.

“Danas su stan i stanovanje dio javne potrošnje i država svojim djelovanjem pomaže onim kućanstvima koja nisu u stanju od svojih prihoda doći do pristojnog stana. Međutim, u vlastitom stanu ili kući (ili nekretnini u vlasništvu obitelji) u Hrvatskoj, pa tako i u Osijeku, živi 92 posto građana, što nas svrstava na vrlo visoku, treću poziciju među državama članicama Europske unije, ali zapravo je tako velik udio vlasništva nad nekretninama specifičan za manje razvijene i siromašnije članice EU-a. Općenito se metode stambenog financiranja mogu podijeliti u dvije skupine: financiranje plasiranjem sredstava financijskih institucija na stambeno tržište i davanje izravnih zajmova institucijama za stambeno financiranje. Prema prvoj se metodi krediti daju izravno kupcima, pri čemu veliku ulogu imaju banke i osiguravajuća društva, uz hipoteku kao osnovu sigurnosti. Prema drugoj se metodi sredstva daju u obliku zajma institucijama za stambeno financiranje. Ta se metoda uvelike primjenjuje u nekim europskim zemljama”, izvještava Vlasta Auguštin, predsjednica Udruženja stanara Osijek. Dodaje kako, suprotno razmišljanju, činjenica da većina Osječana živi u svojoj nekretnini ne znači da je kvaliteta stanovanja automatski na visokoj razini.

“Što se tiče standarda u odnosu prema razvijenim zemljama, naš je standard stanovanja još uvijek na skromnoj razini i njegovo se povećanje može očekivati tek uz aktivniju ulogu države. Naime, iako je novi sustav održavanja stambenog fonda u Hrvatskoj uveden još od 1. siječnja 1997. godine, primjenom Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, mnogim suvlasnicima u višestambenim zgradama još uvijek nije jasno koja su zapravo njihova prava, ali i obveze u tako organiziranoj zajednici”, kaže Auguštin.

Iz Udruženja ističu kako standrad stanovanja najviše umanjaju problemi zajedničkih dijelova zgrade, ali i odnos prema zajednici, jer stambene su zgrade dio urbane sredine u kojoj se nalaze i njihovi vlasnici uvelike utječu na kvalitetu života u takvim sredinama.

“Suvlasnička zajednica, upravljanje zgradama, Odluka o kućnom redu, pravila su ponašanja koja svaki suvlasnik mora znati, a čime se bavi i Udruženje stanara. Navedeno je dijelom regulirano propisima, ali problemi u svakodnevici stanovanja upozoravaju na potrebu promjena, kao što je inicijativa za donošenje Zakona o stanovanju i promjena u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te pokretanja međusektorske suradnje na području održivog razvoja urbane sredine kroz mijenjanje odnosa pojedinca – stanara, prema životu u gradu, odnosno prema susjedu i zajednici”, zaključuje Auguštin.

Ivana Solar
Glas Slavonije

RAZNO