Iako građani u kućama, odnosno u zgradama već odavno imaju zelene, plave i žute kante, neki još uvijek nisu sigurni kako odvajati neke specifične vrste otpada. Tako je nedavno u jednoj zgradi na Jugu 2 došlo do žestoke svađe između stanara koji su tvrdili da se tetrapak-ambalaža stavlja u plave kante i onih koji ih odlažu u žute.

– Imamo ionako podosta papira i nije dobro da se plave kante pretrpavaju drugim otpadom kao što je tetrapak. No imamo susjeda koji to sustavno čini i dvije kante u koje bacamo novinski papir, razne kartone, kutije i ostali papirnati materijal on pretrpava tetrapacima od mlijeka – požalila se čitateljica iz Umaške ulice.

Zanimljivo je da dvojbi imaju i neki drugi građani. Tako nas je kontaktirala čitateljica D. S. (podaci poznati redakciji) koja živi u deveterokatnici te se požalila da se pri renoviranju jednoga stana dva tjedna zaredom žuta kanta punila stiroporom kojem, prema njezinu mišljenju, tu nije mjesto.

– Nakon što su završili renoviranje stana, odnosno iznijeli sav stiropor, valjda im je bilo lijeno otići na Zeleni otok i baciti ga, pa su ga pobacali u žute kante. Mislim da to nije ispravno – zaključuje čitateljica.

Kako doznajemo od zamjenika direktora Unikoma Steve Anetića, godinama ima dvojbi oko bacanja određenih materijala nakon što su građanima podijeljene zelene, žute i plave kante. Najveća je dvojba tetrapak, koji neki stavljaju u žute, drugi u plave kante. Ovi potonji to čine pravilno.

– Tetrapak i papir jedna je vrsta otpada i ambalaža od mlijeka treba se stavljati u plavu kantu. No kad je u pitanju stiropor, to nije materijal koji se skuplja “od vrata do vrata” i nije plastika. Stiropor se skuplja preko reciklaže i nosi na reciklažno dvorište – poručuje Anetić, podsjećajući tako na čak 42 vrste materijala koji se može odložiti u reciklažno dvorište, počevši od boca pod tlakom, autoguma, baterija, lijekova, stakla, tekstila, boja i lakova pa čak i glomaznog otpada koji se ondje može dovesti u manjim prikolicama, a riječ je, primjerice, o šuti, keramičkim pločicama i sl. Zanimljivo je, primjerice, da je malo poznato da se u komunalni otpad, odnosno u zelenu kantu bez problema može uskladištiti aluminijska folija i da je nije potrebno nositi u reciklažno dvorište. Ondje se, kako doznajemo, takva vrsta materijala ne prima.

A oni ekološki najosvješteniji građani koji žive u stambenim jedinicama i željeli bi kompostirati, mogli su ranije uzeti jednu od oko 5000 tzv. organka i kompostirati otpad. Anetić još jednom pojašnjava da se razlikuje kompostiranje u individualnom sektoru, odnosno u kućama gdje je građanima podijeljeno oko 800 kompostera. Kako to u zgradama nije omogućeno, kompostirati mogu preko smeđih posuda u zajedničkim prostorijama, odnosno “organka” koji su sastavni dio smeđih kanti u stambenim zgradama. Međutim, kako su već podijeljeni i u kućama i u zgradama, doznajemo da ih više nije moguće nabaviti u Unikomu, nego kupiti na određenim prodajnim mjestima. M. Mihelić

Izvor Glas Slavonije

RAZNO