SPORNE PLASTIČNE VREĆICE

Ovo nije prvo nesuglasje Hrvatske i EU oko pitanja plastičnih vrećica

Europska komisija u srijedu je poslala Hrvatskoj i Rumunjskoj obrazloženo mišljenje zbog direktive o laganim plastičnim vrećicama i pozvala obje zemlje da dovrše postupak prenošenja zakonodavstva EU-a o otpadu u svoje nacionalno zakonodavstvo. Te dvije zemlje, naime, još nisu obavijestile Komisiju o mjerama za provedbu direktive o plastičnim vrećicama.

U EU je u studenome prošle godine izglasana direktiva kojoj je cilj smanjiti uporabu laganih plastičnih vrećica. Zemljama članicama prepušteno je da same s predloženog popisa mjera odaberu one kojima će ostvariti zacrtane ciljeve – određivanjem cijene plastičnih vrećica i/ili uvođenjem nacionalnih ciljeva za smanjenje njihove uporabe. Između ostaloga, mogu uvesti naknadu ili pristojbe na korištenje takvih “kesica”, također mogu odrediti nacionalne ciljeve za smanjenje njihove uporabe tako da se do kraja 2019. potrošnja smanji na najviše 90 vrećica po osobi, a do 2025. na najviše 40 vrećica. Moguće je i uvesti zabranu uporabe takvih vrećica.

Obje zemlje sada imaju dva mjeseca za odgovor, a ako on ne bude zadovoljavajući, Komisija može Sudu Europske unije uputiti predmete protiv tih država članica.

Iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike izvještavaju nas kako neće doći do povrede prava o prijenosu direktive EU u za to predviđenom roku. Ondje su stava kako Komisija tek donosi propis kojim se određuje metodologija izračuna potrošnje plastičnih vrećica u državama članicama, a u Hrvatskoj se uvodi model obvezne naplate laganih plastičnih vrećica na prodajnim mjestima.

– Navedena direktiva navodi da države članice moraju provesti mjere za smanjenje potrošnje laganih plastičnih vrećica na način da osiguraju obaveznu naplatu na prodajnim mjestima ili ograničenje potrošnje po stanovniku, ili oboje. Odredbe direktive o smanjenju potrošnje plastičnih vrećica u Hrvatskoj prenose se Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži. Pravilnik je prošao e-savjetovanje u trajanju od 30 dana, a kako se radi o tehničkom propisu, prijedlog Pravilnika bio je u mirovanju od 12. lipnja do 13. rujna u TRIS bazi – sustavu javnoga savjetovanja na razini EU gdje sve države članice mogu dati primjedbe – ističu u resornom ministarstvu uz zaključak kako je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ambalaži i otpadnoj ambalaži u redovitoj proceduri donošenja, nakon čega slijedi i objava u Narodnim novinama.

Ovo nije prvo nesuglasje Hrvatske i EU oko pitanja plastičnih vrećica. Europa je i prije predlagala zabranu upotrebe laganih plastičnih vrećica, Hrvatska, tada svježa članica, usprotivila se jer se baratalo informacijom kako bar sto domaćih tvrtki izvozi vrećice i zapošljava više od 1500 radnika. Trendovi iz 2014. godine pokazivali su kako proizvodnja plastičnih vrećica u Hrvatskoj raste te čini zdravu i perspektivnu gospodarsku granu. I jedan od najvećih izvoznika posljednjih godina iz Osječko-baranske županije također se bavi tom djelatnošću. S druge strane, u Hrvatskoj se tada, prema raspoloživim podacima, godišnje trošilo 150 – 170 vrećica po stanovniku, što je na godišnjoj razini iznosilo oko 700 milijuna vrećica. To je bilo manje od prosjeka u Europskoj uniji, koja je iznosila 220 – 250 vrećica. Neke zemlje EU troše i 500 vrećica po stanovniku. (D. Kuštro)

 

 

TORBE ZA VIŠEKRATNU UPORABU

Kako je u Hrvatskoj većina maloprodajnih trgovina proteklih godina, također zbog zakonske obveze, uvela naplatu vrećica, posebice onih s logotipom, već i to je dovelo do smanjenja njihove potrošnje – procjenjuje se za čak 60 posto. Također, proširila se uporaba torbi za višekratno korištenje od tekstila ili polipropilenskih vlakana.

Izvor: Glas Slavonije, objavljeno 6. listopada 2017.

RAZNO