ZAKON O NAJMU STANOVA IDE U DRUGO ČITANJE

Prema najavama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, u sljedećih nekoliko tjedana u drugo saborsko čitanje ide dugoočekivani prijedlog izmjena Zakona o najmu stanova. Očekuje se da će njime konačno biti riješeno pitanje zaštićenih najmoprimaca koji se od završetka Drugog svjetskog rata nalaze u trenutno 3800 stanova u Hrvatskoj, što našu zemlju čini jedinom u Europi koja još uvijek vuče taj rep prošlosti.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Predrag Štromar, najavio je prošloga tjedna izmjene tog zakona u smjeru maksimalnog poštovanja okolnosti u kojima su i najmodavci i najmoprimci.

Porast najamnine

– Idemo prema kraju novog prijedloga zakona te ćemo za nekoliko tjedana poslati u drugo čitanje taj prijedlog, koji će biti nešto izmijenjen. Kada su u pitanju zaštićeni najmoprimci, napravit ćemo maksimalno i za jednu i za drugu stranu. Da je bilo lako riješiti taj problem, već bi bio riješen. Najmoprimcima treba omogućiti kvalitetan krov nad glavom, a vlasnicima stanova da stvarno znaju datum kad će ući u svoje vlasništvo – rekao je Štromar.

U kontekstu problematike stanova sa zaštićenom najamninom, pred Zakonom o najmu stanova kompleksan je zadatak. Valja, najprije, misliti na interese vlasnika privatnih stanova, koji se teško i predugo nose sa situacijom da za najam svojih nekretnina (u velikom broju slučajeva na izuzetno atraktivnim lokacijama u urbanim sredinama) dobivaju tek 2,4 kune po kvadratu. S time što se paralelno mnogi muče sebi omogućiti pristojan krov nad glavom, a nerijetko bivaju i sudionici sudskih procesa u kojima zaštićeni najmoprimci od njih traže povrat “nužno” uloženih sredstava u njihove nekretnine. Njima valja osigurati preuzimanje kontrole nad svojim vlasništvom u dogledno vrijeme. No istovremeno ne tako da se zaštićeni najmoprimci, među kojima je dosta socijalnih slučajeva i braniteljske populacije, preko noći nađu na ulici.

Prema aktualnom prijedlogu izmjena Zakona o najmu stanova, prava i potrebe najmodavaca i najmoprimaca pomirili bi se tako da bi najamnina koju vlasnicima plaćaju zaštićeni najmoprimci postupno rasla u idućih pet godina. Najamnina bi se svake godine povećavala 2,5 puta, sve do 30. lipnja 2023., kada bi vlasnici potpuno slobodno raspolagali svojom imovinom, a prava zaštićenog najmoprimca stupanjem na snagu izmijenjenog zakona izgubili bi svi koji u Hrvatskoj imaju useljivu nekretninu. Razliku do povećane najamnine za branitelje i primatelje socijalne pomoći, a riječ je o 94 od ukupno 3734 kućanstva zaštićenih najmoprimaca, snosila bi država. Od srpnja 2023. do srpnja 2028. predviđeno je i pravo na subvenciju najamnina onima čiji je dohodak po članu kućanstva niži od polovine netoplaće isplaćene u prethodnoj godini, što bi u sadašnjim okvirima bio dohodak od oko 2300 kuna, a za državu bi to bio trošak od oko 47,5 milijuna kuna.

Slobodna procjena

Osječka gradska uprava u evidenciji ima 205 stanova u vlasništvu Grada Osijeka ili Republike Hrvatske kojima se koriste osobe s pravnim statusom zaštićenog najmoprimca. Sukladno s odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, u vlasništvo fizičkih osoba u cijelosti su vraćena 204 stana, a 223 stana su u suvlasništvu fizičkih osoba i Republike Hrvatske.

– Velikim brojem stanova od navedenih 427 koristile su se osobe s pravnim statusom zaštićenog najmoprimca, a s obzirom na to da Grad Osijek njima više ne upravlja, ne raspolažemo stvarnim brojem, ali slobodnom procjenom možemo pretpostaviti da ima više od 100 osoba s pravnim statusom zaštićenog najmoprimca koje se koriste stanom u vlasništvu ili suvlasništvu fizičke osobe – stoji u izvještaju Grada Osijeka podnesenom Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja.

Što bi značilo, upozoravaju iz Udruženja stanara Osijek, da će izmjene Zakona odrediti sudbinu stotinjak osječkih obitelji koje su trenutno zaštićeni najmoprimci u privatnim stanovima.

Ivana SOLAR, Glas Slavonije

RAZNO