Potrebno je pojačati kulturu skupljanja i zbrinjavanja otpada, kaže šef tvrtke koja proizvodi plastične čaše

Jednokratni pribor za jelo, štapići za uši, slamke, plastične čaše i tanjuri – samo su dio proizvoda od jednokratne plastike, za koju Europski parlament traži zabranu na tržištu EU-a od 2021. Direktivom izglasanom u srijedu traži se zabrana plastičnih predmeta za koje na tržištu postoji dostupna alternativa.

Zbog svoje spore razgradivosti plastika se akumulira u morima, oceanima i na plažama. Plastični ostatci pronađeni su u brojnim morskim vrstama, među kojima su i ribe, pa se takav otpad može pronaći i u lancu ljudske prehrane.Domaći proizvođači nevoljko slušaju te najave.”Samo je potrebno pojačati kulturu skupljanja i zbrinjavanja otpada”, kaže Slavko Klarić, direktor tvrtke Vela Čakovec, koja proizvodi plastične čaše. “I ostali bi trebali raditi kao što to mi u Čakovcu radimo već godinama – sortiramo taj otpad, koji ima vrlo široku primjenu. Praktički je plastika materijal koji se vrlo lako reciklira i ima gotovo 100-postotnu primjenu”, kaže Klarić. Ocjenjuje da bi zabrana bila velik udarac za proizvođače. “Jer ta je proizvodnja prilično vezana i uz trgovinu i strojogradnju, uz neke kooperativne aktivnosti kroz izradu alata, kalupa”, ističe Klarić i dodaje da alternativa postoji, no kao skuplje rješenje. “Postoje alternativni materijali – polimeri u kombinaciji s biorazgradivom tvari baziranom na škrobu. Probe se već rade, ti materijali već se primjenjuju, ali u ograničenim količinama, jer su dva-tri puta skuplji od polimera koji se koristi. No, ako taj prijelaz bude pratila nekakva porezna politika koja će kažnjavati obični polimer, običnu plastiku, onda se možda to izjednači, pa će više u primjeni biti taj granulat na bazi škroba. Sve ovisi o tržištu – ako ono prihvati naše proizvode po puno višoj cijeni, onda se to ne bi odrazilo na nekakvo smanjenje. No naše tržište vrlo je siromašno i najvažnija je niska cijena”, kaže Klarić, koji nije optimist oko ovog pitanja. “Bilo bi to praktički na razini papirnatih čaša, koje su već u primjeni, no u vrlo malom postotku u ukupnoj potražnji te vrste proizvoda”, govori Klarić o prvim učincima primjene prihvatljivih jednokratnih proizvoda.”Prihvatili smo najambiciozniju legislativu o plastici za jednokratnu uporabu. Na nama je da u predstojećim pregovorima s Vijećem, koji bi trebali početi već u studenome, ostanemo pri našim stajalištima. Glasovanje otvara put prema budućoj ambicioznoj direktivi. Ona je od ključne važnosti ako želimo zaštititi morski okoliš i smanjiti ekološku štetu povezanu s plastičnim otpadom u Europi, za koju se procjenjuje da će do 2030. iznositi 22 milijarde eura”, izjavila je tijekom rasprave izvjestiteljica Frédérique Ries (ALDE, Belgija). Na popisu deset najčešće pronađenih predmeta na obalama, uz već navedene, nalaze se i plastične boce, opušci, ambalažne vrećice i omoti, higijenske potrepštine, plastične vrećice, plastične čaše, baloni te posude za hranu.”Sve je to diskutabilno, prevladavaju neki lobiji. Govori se o plastici u moru, a što sve iz kanalizacije završi u njemu, to nitko ne spominje. Najveći je problem ovdje zbrinjavanje otpada i kultura stanovništva”, kaže Damir Ocvirek, vlasnik tvrke za proizvodnju folija i vrećica Metaloplast iz Batrine. I on će na zabranu odgovoriti prelaskom na biorazgradive materijale. “Lobi plastike rekao bi, da bismo proizveli platnenu ili papirnatu vrećicu, to nosi probleme – od rušenja šuma i daleko većeg utroška energije nego što je on sada u preradi plastike. No definitivno će se prijeći na biorazgradive materijale. Mi već imamo stroj za biorazgradive folije, no naše tržište to ne može prihvatiti jer je sirovina znatno skuplja, pa time i finalni proizvod”, kaže Ocvirek, upozoravajući tako na financijsku stranu prilagodbe na prihvatljive materijale kao alternativi zabranjenoj jednokratnoj plastici.Potrošnju za nekoliko drugih proizvoda za koje nema alternative države članice EU-a trebaju smanjiti za bar 25 posto do 2025. godine. To uključuje kutije i posude za hranu za jednokratnu uporabu. Članice će izraditi nacionalne planove za poticanje korištenja proizvoda koji se mogu višestruko koristiti, kao i za promicanje učestale uporabe predmeta i recikliranja. Ostala plastika, poput boca, morat će se prikupljati odvojeno i reciklirati po stopi od 90 posto do 2025. Eurozastupnici suglasili su se da mjere smanjenja trebaju pokriti i otpad od duhanskih proizvoda, posebno filtre od cigareta, koji sadržavaju plastiku. Oni bi trebali biti smanjeni za 50 posto do 2025. te 80 posto do 2030. Jedan opušak može zagaditi između 500 i 1000 litara vode. Opušku bačenom na kolnik ponekad treba i do 12 godina za razgradnju, upozoreno je. Članice također trebaju osigurati da se godišnje prikuplja najmanje 50 posto izgubljene ili napuštene ribolovne opreme koja sadržava plastiku, s ciljem recikliranja od najmanje 15 posto do 2025. Ribarska oprema, naime, čini 27 posto otpada na europskim plažama.

Suzana Župan
KAKO PRAVILNO ODVAJATI PLASTIČNI OTPAD NA KUĆNOM PRAGU

Dok se najavljuje radikalna mjera kao što je zabrana jednokratne plastike, zanimljivo je proučiti kako prosječan hrvatski građanin doživljava plastiku kao otpad. Primjerice, Đakovčani su u prvih deset mjeseci 2018. iz miješanog komunalnog otpada izdvojili 200 tona plastike i plastične ambalaže. Komunalac Univerzal preuzetu plastiku kućanstava i poslovnih korisnika, prateći načela održivoga gospodarenja otpadom i kružne ekonomije, predaje ovlaštenom oporabitelju. “Primarna selekcija otpada, koju provodimo sami, svatko na svome kućnom pragu, nalaže da u reciklabilnu plastiku odvajamo proizvode na kojima su u maloj oznaci trokutastog oblika brojke od 1 do 7, što znači da predmete od tvrde plastike (poput plastičnih stolica, kuhinjskih posuda, posuda za cvijeće, kanistera, cijevi i dječjih igračaka) nije preporučljivo i korisno ‘brkati’ s ostalom plastikom, jer su načinjeni od materijala jednokratnih svojstava i ne mogu se vratiti ponovno u upotrebu”, upozoravaju u Univerzalu.

O prijedlogu direktive o jednokratnoj plastici raspravljalo se i na sastanku EU udruge prerađivača plastike EcPC održanom u Dubrovniku, izvijestili su iz HGK-a. Predstavnici iz Francuske i Njemačke iznijeli su svoja iskustva o započetim aktivnostima u svojim državama. U Francuskoj je ministarstvo pozvalo cijeli vrijednosni lanac na suradnju kako bi se postigli zadani ciljevi u reciklaži. “To je dobar primjer s kojim u korak idu aktivnosti Hrvatskog udruženja plastike i gume, o čemu će biti više govora na konferenciji u studenome u organizaciji HGK-a”, rekla je Gordana Pehnec Pavlović, pomoćnica direktorice Sektora za industriju i IT HGK i tajnica Udruženja industrije plastike i gume.

Traži se zabrana plastičnih predmeta za koje na tržištu postoji dostupna alternativa
Izvor:Glas Slavonije

RAZNO