Kako bi zadovoljili današnje propise i bili u skladu sa suvremenim smjernicama o energetskoj učinkovitosti, sve konstrukcije koje su izložene vanjskim utjecajima potrebno je toplinski zaštititi. Toplinska izolacija smanjuje gubitke topline zimi i pregrijavanje prostora ljeti te štiti konstrukciju od vanjskih utjecaja jakih promjena temperatura. Toplinski izolirani objekti su ugodniji, produžuje im se životni vijek upotrebe i doprinosi zaštiti okoliša. Dobro poznavanje toplinskih svojstava materijala koji se ugrađuju jedan je od preduvjeta za projektiranje energetski efikasnih objekata. Toplinski gubici građevnih elemenata ovise o sastavu elementa, orijentaciji i koeficijentu prolaska toplinske vodljivosti materijala. Što je koeficijent manji, to je toplinska zaštita objekta efikasnija.

Za postizanje zadovoljavajuće toplinske zaštite objekta, preporučljivi koeficijent prolaska topline kroz fasadu objekta iznosi U=0,20-0,30 W/m2K. Za to je potrebno oko 15 cm kamene vune ( oko 200 kn/m2), ili 15 cm stiropora (oko 180 kn/m2), ovisno o deklariranoj vrijednosti toplinskog koeficijenta materijala.

Vrste toplinske zaštite objekata

Najbolji materijal za izolaciju je kamena vuna jer je jedna od boljih izolatora i ima mogućnost difuzije pare, a na drugom mjestu se nalazi stiropor. Razlika u cijeni je mala, a kreće se oko 20 do 30 kuna. Pri izboru materijala za toplinsku zaštitu treba uzeti u obzir i druge karakteristike kao što su požarna otpornost, faktor otpora difuziji vodene pare, tlačna tvrdoća, stistljivost, trajnost, otpornost na vlagu i drugo.

Kamena vuna
KAMENA VUNA je toplinski izolator s toplinskom provodljivosti između 0,035 i 0,045 W/mK, što je uvrštava među bolje toplinske izolatore. Kamena vuna je izolacijski materijal mineralnog porijekla za toplinsku, zvučnu i protupožarnu izolaciju u graditeljstvu. Ona ima visoku otpornost na požar, paropropusna je i djelomično vodootporna. Izdržljiva je na starenje, te na mikroorganizme i insekte. Koristi se u svim konstrukcijama za toplinsku zaštitu, te u pregradnim zidovima za zvučnu i toplinsku zaštitu. Jedino mjesto gdje se ne preporuča je za izolaciju vlažnih podrumskih zidova.

POLISTIREN ili STIROPOR
Osim kamene i staklene vune, na našem tržištu najviše se koristi STIROPOR. Zbog dobrih izolacijskih svojstava λ= 0,035-0,040 W/mK, te vrlo niske cijene i jednostavne ugradnje istog, danas je to jedan od naj ugrađenih izolacijskih materijala u građevini. Koristi se pretežito kao toplinska zaštita, u svim vanjskim fasadnim konstrukcijama, te kao izolacija ispod plivajućeg poda. Ima mnogo slabija protupožarna svojstva od kamene vune, te nije postojan na temperature više od 80°C. Često se koristi za toplinsku zaštitu podrumskih zidova.

POLIURETANSKA PJENA
Poliuretanska pjena se često koristi pri sanacijama krovova. Ima jako dobra izolacijska toplinska svojstva pa iznosi između 0,020 i 0,035 W/mK. Ima dobru otpornost na vlagu i temperaturne promjene. Međutim, znatno je skuplja od prva dva navedena materijala, te zbog toga nije u česta u primjeni.
Na tržištu se polako pojavljuju i neki drugi izolacijski materijali kao što su celuloza, perlit, trstika, slama, ovčja vuna i drugi. Imaju dosta slabija izolacijska svojstva, pa su potrebne veće debljine. Ovi se izolacijski materijali u svijetu koriste lokalno na izvoru sirovine za proizvodnju. Za pravilan izbor materijala za toplinsku izolaciju potrebno je savjetovati se sa stručnom osobom.

Izvor: IG gradnja.com/toplinska izolacija.html

RAZNO