Iako je čišćenju stambenih zgrada “na crno” odzvonilo prije gotovo deset godina, stupanjem na snagu Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, i dalje se u brojnim osječkim stambenim zgradama suvlasnici iz petnih žila trude izbjeći plaćanje tvrtkama za čišćenje iz zajedničke pričuve, nego radije, na razne načine, pokušavaju to zaobići.
Na problem upozoravaju iz Udruženja stanara grada Osijeka, koje kontinuirano bilježi probleme vezane uz čišćenje “na crno”. Nedavno je tako jedna od neprijavljenih čistačica uhvaćena na djelu pa je, umjesto nekoliko stotina kuna za čišćenje, “zaradila” globu od 6000 kuna.
“U mnogim zgradama suvlasnici iz raznih razloga ne žele plaćati čišćenje iz pričuve, a najčešće zato što im je pričuva, kažu, na račun ulaganja već povišena. Drugi su razlog dužnici za pričuvu. Tako da se smišljaju razni načini kako izbjeći plaćanje registriranim tvrtkama za čišćenje. Jedan od najčešćih izgovora zašto zgrada nema angažiranu tvrtku je da jedna od suvlasnica čisti stubište (što može, a ne mora biti istina). Pritom se suvlasnici pravdaju kako ne vide ništa sporno u tome da ju malo ‘nagrade‘ što počisti i ispred njihovih vrata. No Zakon je jasan, ona iz dobre volje može čistiti samo ispred svojih vrata, a sve što čisti dalje i dobije plaćeno od drugih suvlasnika mora raditi po ugovoru i na to platiti porez”, objašnjava članica Izvršnog odbora Udruženja stanara Vlasta Auguštin te dodaje kako iz angažiranja čistačica “na crno” nastaju i drugi problemi.
“Predstavnik suvlasnika skrivećki ide od stana do stane i prikuplja, primjerice, po 20 kuna za tu čistačicu. Onda uvijek ima i onih poštenih koji ne žele ništa plaćati ‘na crno‘ pa drugi plaćaju za njih i nastaje novi problem. Razmirice nastanu i kada se za posao čistačice nađu polovična rješenja. Primjerice, nađe se žena koja će čistiti stubište i nju se plaća, tako, ‘na crno‘, ali ona nije zadužena za brigu o kantama i zajedničkim prostorijama, pa dolazi do svađa tko će se time od suvlasnika baviti i prema kojem rasporedu. Uz napomenu da kakav god da se raspored napravi, on je uvijek neodrživ dulje od mjesec dana jer uvijek postoji bar jedan suvlasnik koji odbija sudjelovati u bilo čemu”, kaže Auguštin. Ističe kako ovakve probleme mora rješavati predstavnik suvlasnika koji mora nastupiti čvrsto te im pružiti kvalitetne i zakonite prijedloge za čišćenje i održavanje zgrade.
No čišćenje zgrada “na crno” ima i svoju drugu stranu – građani se žale kako je u Osijeku nemoguće pronaći tvrtku za čišćenje koja bi prihvatila posao održavanja manjih zgrada s, primjerice, samo četiri stana. To im je, kažu nam Osječani, “premalen posao”. Stoga su, tvrde, čistačice “na crno” jedini izlaz ako ne mogu, ne žele (ili oboje) zgradu održavati sami, po načelu “svatko ispred svojih vrata.”
Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti aktualan je od 2011. godine, a zabranjuje obavljanje neregistrirane djelatnosti, tj. obavljanje djelatnosti bez upisa u registar trgovačkog suda, obrtni registar ili drugi odgovarajući registar. Zakonom su isto tako propisane iznimke koje se ne smatraju obavljanjem neregistrirane djelatnosti. Tako se obavljanjem neregistrirane djelatnosti ne smatraju slučajevi koji uz upisanu djelatnost dopuštaju i obavljanje neke druge djelatnosti u manjem obujmu. Iznimka je predviđena i za povremeno obavljanje djelatnosti za koje je posebnim zakonom isključena obveza registracije i prijava poreznim tijelima, a to su primjerice kulturne manifestacije kod kojih je u pitanju besplatan nastup ili amaterizam. Također, obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatra se obavljanje rada za vlastite potrebe, obiteljska pomoć, prijateljska pomoć i susjedska pomoć, ali uz propisane uvjete – da se taj rad obavlja bez plaćanja ili druge materijalne koristi te da se ne obavlja redovito.
MALE ZGRADE SERVISI NE ŽELE