Oni koji trenutačno pričuvu plaćaju manje od tri kune po kvadratu ne trebaju se iznenaditi dobiju li veće račune, a svi suvlasnici dužni su osigurati zajedničke dijelove imovine od različitih rizika, uključujući onaj seizmički.

Dođe li do kvara na plinskim instalacijama ili, primjerice, voda prodre u podrum zgrade, a upravitelj ne osigura majstora u roku od tri sata, platit će kaznu od pet do dvadeset tisuća kuna. Oni koji trenutačno pričuvu plaćaju manje od tri kune po kvadratu ne trebaju se iznenaditi dobiju li veće račune, a svi suvlasnici dužni su osigurati zajedničke dijelove imovine od različitih rizika, uključujući onaj seizmički. O čemu mi to? O novom zakonu o upravljanju i održavanju zgrada ili, točnije, o prvom koji Hrvatska donosi, a koji bi pobliže trebao definirati na koji se točno način sustanari trebaju organizirati, koje su im dužnosti te na koji način mogu i smiju raspolagati zajedničkim dijelovima nekretnine. Podsjetimo samo kratko, samo jedan zakon trenutačno djelomično regulira navedeno – Zakon o vlasništvu, a “upute” se nalaze u Uredbi o održavanju zgrada, koja datira još iz 1997. I razni pravilnici tu su “u igri”, koji će se sa spomenutom uredbom implementirati u novi propis, što se vjerojatno i ne bi radilo da ga se ne planira koristiti kao alat za provedbu Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine.

Ali ostavimo taj “zašto” po strani i prijeđimo na “kako”. Plan Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine jest upućivanje zakona o upravljanju i održavanju zgrada u saborsku proceduru krajem sljedeće godine, prije čega će, naravno, provesti i javno savjetovanje. Najavljivalo se to, doduše, još i 2019., s naznakom da bi suvlasnici potpuno definirane odnose trebali imati do 2021., ali, rekao bi narod, bolje ikad nego nikad. Nacrt zakona postoji, iako nam u Ministarstvu kažu da bi se on još mogao doraditi, međutim, ono što je sigurno jest to da bi trebao osigurati kvalitetno upravljanje i održavanje zgrada, propisivati minimalni iznos pričuve, definirati prava, obveze i odgovornosti upravitelja zgrade, predstavnika suvlasnika te samih vlasnika stanova. Ono što će biti ključno za same stanare jest obveza osiguranja zgrade i sklapanja međuvlasničkog ugovora, pobliže objašnjenje što moraju raditi upravitelji i predstavnici suvlasnika, s propisanim novčanim kaznama za neodrađeni posao, kao i cijena pričuve. Ona trenutačno nije određena nijednim propisom, već se računa množenjem 0,54 posto vrijednosti posebnog dijela nekretnine godišnje s etalonskom cijenom građenja kvadrata stana u Hrvatskoj, koju propisuje Ministarstvo. Da je ona 6800 kuna, kaže nacrt zakona, što bi značilo da će minimalna pričuva biti 3,02 kune po kvadratu pa se neće više moći računati, kao dosad, s etalonskom cijenom od 6000 kuna, zbog koje se tumačilo da je dovoljno platiti 2,70 kuna mjesečno. Prije ovog zakona Ministarstvo planira i zakon o najmu stanova, kojim bi se trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca.

Pročitajte više na: https://www.vecernji.hr/vijesti/novi-zakon-upravitelju-kazna-ako-majstor-ne-dode-za-tri-sata-1630691 – www.vecernji.hr